Komemoraciji žrtvama ustaškog koncentracijskog logora nazočio i predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. IVO JOSIPOVIĆ koji je dočekan burnim pljeskom.

U organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, Udruženja »Jadovno 1941.« i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, kod Šaranove jame, nedaleko Jadovnog kod Gospića, upriličen je komemorativni skup žrtvama ustaškog logora smrti –  prvog masovnog gubilišta u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

Pokretna vrpca smrti

Dočekan burnim pljeskom, predsjednik Republike dr. sc. Ivo Josipović naglasio je odlučnost da se Hrvatska i dalje razvija kao izrazito antifašistička zemlja, te je izrazio suosjećanje svima koji su na ovom ili nekom sličnom mjestu izgubili svoje najmilije. - Jadovno se smatralo logorom, ali ovdje je bilo puno gore. Ljudi su dovoženi i ubrzo ubijani, kao na pokretnoj vrpci smrti. Jadovno nećemo zaboraviti, kazao je između ostalog u svom govoru Predsjednik. Na komemoraciji su, među inim, govorili Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja »Jadovno 1941.«, dr. sc. Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SNV-a, dr. sc. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Mirko Mećava, potpredsjednik SABA RH. Brojne su delegacije kod grotla Šaranove  jame i obnovljene spomen-ploče (oštećena početkom devedesetih godina) položila vijence. U delegaciji SABA RH bili su: Mirko Mećava, potpredsjednik, Petar Raić, tajnik i Nikola Uzelac, član Predsjedništva (oni su kasnije položili vijenac i u Slanom na otoku Pagu). Održano je opijelo i kadish – pravoslavni i židovski obred u sjećanje na 24. lipnja 1941. godine kada su ustaški logori kompleksa Jadovno formirani. Pored brojnih članova udruga antifašističkih boraca I antifašista, komemoraciji su prisustvovali i predstavnici tijela vlasti iz Ličko-senjske županije, izaslanstvo Srpskog narodnog vijeća, delegacija Židovske općine Zagreb, izaslanstva Srbije i Republike Srpske ( u izaslanstvu Republike Srbije bila je i Nevenka Tadić, majka srbijanskog predsjednika, koja i sama vuče korijene iz Like).

Šaranova jama

Samo dan nakon proglašenja NDH, dakle 11. travnja 1941. godine, ustaše su počele hapsiti Srbe Gospića i okolice, te ih uz žestoka zlostavljanja zatvarati u kaznionicu Okružnog suda, gdje je kraće vrijeme moglo boraviti 2.500-3.000 zatočenih ljudi. Već tijekom svibnja i početkom lipnja ustaše s cijelog područja NDH dovoze stotine i stotine Srba, Židova, Roma, ali i Hrvate – komuniste. Prostor logora u Gospiću postaje premalen, pa Ministarstvo unutarnjih poslova NDH na čelu s Andrijom Artukovićem, na velebitskoj zabiti i na otoku Pagu, daleko od očiju naroda, osniva kompleks logora Jadovno. Selo Jadovno smjestilo se u dubokoj šumi Velebita, na kilometar i pol dugom proplanku, na 805 metara nadmorske visine, 16 kilometara sjeverozapadno od Gospića. Sa sjevernog ruba sela uzak kolni put uranja u gustu šumu i nakon osam kilometara dolazi do Čačić drage. Na tome je mjestu bio logor. Vidljivih tragova logora danas više nema. Cijelo područje Velebita poznato je po jamama, karakterističnim za kraške zone. Žrtve logora bacane su u ukupno 32 jame, najpoznatija se zove Šaranova jama, oko kilometar i pol udaljena od sela Jadovno. Dno joj je prekriveno kosturima čiji broj do danas nije poznat. Za razliku od ostalih logora u NDH o Jadovnom gotovo nitko ništa nije znao. Nitko iz logora nije primio niti jedno pismo i nitko ondje nije imao pristupa, osim nadležnih ustaša. Zatočenici koji su bili određeni za Pag odvođeni su kamionima do Baških Oštarija ili Karlobaga, gdje su ih preuzimali pripadnici 13. ustaške bojne koji su pod  zapovjedništvom ustaše Ivana Devčića Pivca bili nadležni za logore Slana i Metajna na Pagu. Zatočenici koji su iz kaznionice otpremani u Jadovno obično su kamionima dovoženi do sela Trnovca, a odatle su morali 13 kilometara propješačiti do logora, uz fizičko maltretiranje. Na stratištima logora Jadovno likvidirana su i 73 pravoslavna svećenika. Posebno okrutno ubijeni su mitropoliti sarajevski Petar Zimonjić i episkop gornjokarlovački Sava Trlajić.

Pobijeno 42.123 ljudi

Teško je saznati točan broj muškaraca, žena i djece ubijenih u kompleksu ustaških logora Jadovno od 11. travnja do 21. kolovoza 1941. godine, dakle u samo 132 dana njegova postojanja. Kako je istaknuo dr.
sc. Đuro Zatezalo, član Savjeta antifašista Hrvatske, inače autor dvotomne studije »Jadovno« (dosad najtemeljitije istraživačko djelo o logoru), pobijeno je u njemu točno 42.123 muškaraca, žena i djece, dovedenih s područja cijele NDH. Posljednjih 2.123 zatočenika Jadovnog nisu ustaše uspjele pobiti, u tome ih je spriječila talijanska vojska. Na brzinu su transportirani u ustaški logor Jastrebarsko, tamo je 200 pobijeno, ostali su otpremljeni u tek osnovani Jasenovac i postali njegovi prvi zatočenici. Nakon Jasenovca, Jadovno je s okolnim gubilištima bilo najveće stratište ustaškog režima na cijelom teritoriju tzv. Nezavisne države Hrvatske.
 B.M.